UPS! - Umaški pokret za slobodu

anarhizam (od anarhija - bezvlađe), struja društveno-političke misli i pokret koji osnovnim postulatom progresivnog društvenog razvitka smatra apsolutnu slobodu ličnosti i bezuvjetno i neposredno likvidiranje svake polit. vlasti, specijalno države. (Enciklopedija Leksikografskog zavoda, JLZ, Zagreb, 1966.)

KUHARICA GM HRANE - HRVATSKA POPUSTILA AMERIČKOM PRITISKU

Udavit ćemo se genetskom spizom

Jeftinija, genetski izmijenjena, hrana i "službeno" stiže u Hrvatsku, na tržište siromašnih. Što god tko rekao o tom dolasku sada, manje je važno od onoga što će reći naša djeca sutra

Piše Lidija GNJIDIĆ

Hrvatska je zemlja u kojoj se upravo prelama jedna paradoksalna situacija: predivna, biološki raznolika i izvrsnog zdravlja, s potencijalima da bude svjetska oaza ekološke hrane, postat će, vrlo vjerojatno, respektabilno tržište uvozne genetski modificirane hrane. U našoj lijepoj i zdravoj zemlji, ljudi su, naime, u velikom postotku bolesni od siromaštva (prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, i siromaštvo bi se moglo nazvati bolešću), a kako je GM hrana nekoliko puta jeftinija od ekološke, jasno je da bi ovdje mogla imati izvrsnu prođu.
To, međutim, nije bila baš najvažnija točka hrvatskim vlastima dok su odlučivale što hoće, a što neće dopustiti kad je GMO u pitanju: s jedne strane, pripremljen je zakon o zabrani uvoza i korištenja genetski izmijenjene hrane, ali umjesto njega, Vlada se na koncu — u okviru izmjena Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i nadzoru namirnica i predmeta opće uporabe — odlučila na zakonsku odredbu koja obvezuje da se na etiketi naznači je li hrana genetski izmijenjenoga podrijetla.
Ta odredba ima, naravno, svojih dobrih strana: uvest će se reda na tržište na kojemu se vjerojatno i sad nudi GMO, samo što nema oznaka prema kojima bi to bilo vidljivo. Utoliko je spomenuta uredba veliki korak naprijed, i velika povlastica potrošaču.
Ali što će naznaka da je riječ o genetski modificiranoj hrani značiti umirovljenicima, nezaposlenima, osobama s malim prihodima? Mogućnost izbora ekološke ili genetski izmijenjene hrane za njih je je, zapravo, lažni izbor: oni biraju između jeftinijeg i skupljeg.

Kompromis

Koliko god bila važna, obveza da se jasno naznači kakav je proizvod u pitanju nije dovoljna zaštita u ovim vremenima kad s nekim stvarima ne bi trebalo činiti kompromise, a Vlada je učinila baš to, kompromis: umjesto da potpuno onemogući postojanje genetski izmijenjene hrane u Hrvatskoj, i uvozne i eventualno ovdje zasađene GM sjemenom (slijedeći tako i ankete prema kojima ljudi ne žele u Hrvatskoj GMO), ona je popustila pritiscima SAD-a, zemlje koja je najveći proizvođač GM hrane i čijim je kompanijama stalo da osvoje i zadnju stopu planeta kako bi — uvijek je u tome stvar — ostvarile veći profit. Nova tržišta posebno su im bitna jer mnoga od njih gube (EU je, na primjer, zabranio GM hranu).
Iako se hrana kojoj se "prčkalo" po genima proizvodi od 1986. godine, još će puno vremena proći prije nego što se vidi kakvi su dugoročni utjecaji na ljude i okoliš. Ne zna se, dakle, što zapravo unosimo u organizam i kakvim će se djelovanjem vratiti.
Već sad stručnjaci upozoravaju na razvoj alergija, slabljenje otpornosti organizma, na pojačano korištenje pesticida (jer se na biotehnološkim poljima razvija i superkorov za koji trebaju superuništivači) itd.
Šteta je što politika u Hrvatskoj od dnevnopolitičkoga, nevažnog i sitnog ne vidi ono što je važno, krupno i od dugoročne opće koristi — Hrvatsku samu, zemlju, rijeke, more i polja — ekološki kapital zbog kojega se Americi moglo odbrusiti jedno "ne", s visoka, uz upozorenje da bi Golijat uskoro mogao Davida moliti da ga pripusti za trpezu. Smiješno?
A zašto bi bilo? Mi smo zapravo u boljoj poziciji. Što ima smiješnog u mogućnosti da se vizionarski gleda i odabere strategija razvoja — kad se još može — koja bi bogatu i zdravu budućnost zemlje osigurala proizvodnjom autohtonih sorti, vrsta i pasmina, pretvorenih u hrvatski trade mark. Zašto Hrvatska ne bi bila zemlja s etiketom "ovdje ne postoje genetski modificirani organizmi"?

Stručnjaci

S druge strane, neki krugovi stručnjaka osuđuju "apriorno" odbijanje GM hrane, tvrdeći da se to događa svuda gdje nema dovoljno dobre informiranosti o hrani iz genetskog inženjeringa. Napominje se da takva hrana prolazi rigorozna i dugotrajna ispitivanja, te da je u biotehnologiji prehrambena budućnost svijeta, budući da je GM hrana jeftinija, dugotrajnija i sa znatno većim prinosima.
No protivnici GMO-a u svijetu su glasniji, iako manje moćni od zagovarača i proizvođača (kojima se često interesi poklapaju), te vrlo dobro informirani.
Zelena akcija je prije nekoliko mjeseci, zajedno s Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu te Hrvatskim seljačkim savezom, organizirala tribine na kojima su sudjelovali i američki farmeri, govoreći o svojim lošim iskustvima s multinacionalnim kompanijama i biotehnološkim uzgojem hrane.
No, hrana iz biotehnološkog uzgoja sad "službeno" dolazi i kod nas. Što god tko na taj dolazak rekao sad, manje je važno od onoga što će nam reći djeca.

Preuzeto sa websita Slobodne Dalmacije 3. studenog 2002.

© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2002.

[ Home ] [ Up ]

Last modified: prosinac 13, 2004